Mačkolje/Caresana (Italija)

12. 11. 1920. Potpisom Rapalskog ugovora između Kraljevine Italije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca multietničko područje nekadašnjeg Austrijskog primorja dodijeljeno je Italiji.

6. 4. 1941. Njemačka je napala Jugoslaviju, kasnije ju još napadaju Italija, Mađarska, Rumunjska i Bugarska; teritorij države bio je podijeljen među Njemačkom, Italijom, Mađarskom, Rumunjskom i Bugarskom.

3. 5. 1941. Italija je i formalno priključila teritorij središnje i jugoistočne Slovenije i nazvala ga Ljubljanska provincija; tako je još više protegnula granice svoje države prema istoku.

2–14. 12. 1941. U okviru Drugog tršćanskog procesa sudili su šezdesetero slovenskih antifašista; pred Specijalnim sudom za zaštitu države petorica su osuđena na smrt.

8. 9. 1943. Kapitulacija Italije.

10. 9. 1943. Wehrmacht je osnovao Operativnu zonu Jadransko primorje (Operationszone Adriatisches Küstenland) i Predalpsku operativnu zonu (Operationszone Alpenvorland).

2–3. 10. 1943. U tzv. njemačkoj paljevinskoj akciji u Istri bilo je spaljeno i Mačkolje (Caresana), tada su uništene 52 kuće.

16. 8. 1944. Palež četiriju sela u današnjoj Općini Devin-Nabrežina (Duino-Aurisina): Mavhinje (Malchina), Cerovlje (Ceroglie), Medja Vas (Medeazza) i Vižovlje (Visogliano); u toj je akciji dijelom ili u potpunosti spaljeno 110 kuća.

9. 5. 1945. Službeni završetak Drugoga svjetskog rata u Europi.

Palež Mačkolja i drugih sela u okolici Trsta

Nakon završetka Prvoga svjetskog rata područje je nekadašnjeg Austrijskog primorja priključeno Kraljevini Italiji. Rapalskim ugovorom iz 1920. određena je granica između Kraljevine Italije i Kraljevine SHS. Prva je sporazumom stekla znatan teritorij sa slovenskim stanovništvom.

Istarska i kraška sela postala su dijelom Italije, koja su osobito nakon uspostave fašističke vlasti (1922), djelomično i ranije, iskusila pritiske na slovensku etničku zajednicu. Mačkolje (tal. Caresana) je bilo spaljeno dvaput, prvi put u svibnju 1921. te drugi put u okviru tzv. njemačke paljevinske ofenzive, koja je nastupila nedugo nakon kapitulacije Italije. Za vrijeme rata, 1944., bila su spaljena i četiri kraška sela: Mavhinje (Malchina), Cerovlje (Ceroglie), Medja Vas (Medeazza) i Vižovlje (Visogliano). Osim paleža u kolovozu, taj je dio Krasa 8. ožujka 1943. snažno zahvatilo prisilno novačenje slovenskih mladića u posebne bataljune (battaglioni speciali) i 27. veljače 1944. deportacija više od stotinu muškaraca na prisilni rad u Njemačku (operacija »Bober«).

Usprkos različitim oblicima represalija bio je raširen i pokret otpora. Tako je u Mačkolju za vrijeme rata djelovao mjesni narodnooslobodilački odbor, a od prosinca 1943. do oslobođenja 1945. i slovenska partizanska škola.

Palež Mačkolja 1943.

Slično kao i u drugim mjestima, u Mačkolju je također bila organizirana »vahta«, straža, pomoću koje su mještani oglašivali približavanje opasnosti. Na straži 2. listopada 1943. bio je tek 16‑godišnji Dalko, koji je dotrčao od »Pila« i upozorio seljane na dolazeće vojnike: »Nijemci, Nijemci, idu Nijemci.«

Najprije se odvijala akcija potrage za muškim mještanima, koji su se većinom uspjeli pravovremeno sakriti. Doduše, u selu je bilo malo muškaraca, s obzirom na to da su većinom bili u partizanima ili u talijanskim posebnim bataljunima (battaglioni speciali). Nakon akcije potrage njemački su vojnici napustili selo s tri uhićena seljana. Poslijepodne su se vratili u selo, kada su ga i zapalili. Ljudi su bili izgnani iz kuća, pokušali su spasiti imovinu i stoku. U paležu su spaljene 52 kuće, samo su rijetke ostale neoštećene. Navečer su se mještani vratili u selo. Noć nakon paleži mještani su spavali na otvorenom.

Te se noći jedanaest mještana odlučilo za priključenje partizanima, no sljedećeg su ih dana na putu s dva povratnika iz tada raspale talijanske vojske okružili na visoravni Lipnik kod Zazida i poubijali. Jedini preživjeli svjedok bio je stric svjedokinje Danice Tul: »Trinaesti se je slučajno spasio naime pogodili su ga u nogu. To je bio moj stric Rudolf Olenik, koji je usprkos ozljedi uspio pobjeći. Sakrio se je u grm. Uspio se vratiti u selo već 4. listopada i ispričao je seljanima okrutnu vijest.«

Palež sela Mavhinje, Cerovlje, Medja Vas i Vižovlje 1944.

Mavhinje, Cerovlje, Medja Vas i Vižovlje bili su spaljeni 16. kolovoza 1944. Palež četiriju sela dogodio se zbog partizanskoga diverzantskog miniranja važnoga željezničkog vijadukta kod Moščenica i zbog općeg rastućeg partizanskog pokreta, koji je ojačao naročito nakon kapitulacije Italije. Palež je izvršen kao protumjera, odnosno kažnjavanje nepokorenih mještana. U paležu su uz njemačku vojsku sudjelovali i kolaboracionisti. Sela su bila spaljena, posebice Medja Vas, koja je bila porušena u cijelosti. Mještani su morali žurno napustiti domaćinstva i sa sobom su ponijeli najnužnije. Prije paleži njemačka je vojska još opljačkala domove i odvela stoku. Ukupno je uništeno oko 110 kuća.

×

Log in

zrspina logoquarantasettezejanekinoateljeobcina dolinaIPD SSIeacea 2015 00550000 hr